Zubi ponekad mogu postati bolni na pritisak i zagriz, a da pritom nije prisutno nikakvo vidljivo oboljenje. Uzrok može biti prekomjerno opterećenje zuba žvačnim silama koje se naziva okluzijska trauma. Bočni zubi bolje podnose okomite sile koje mogu biti vrlo velike, a prednji zubi su bolji u prihvatanju kosih sila koje su mnogo manje. Po tome idealno bi bilo da bočnii zubi na sebe preuzimaju jake okomite sile, a prednji zubi slabije sile kosih smjerova i na taj način bi se zubi međusobno štitili od nepoželjnih sila koje mogu dovesti do traume. Kod ljudi sa zdravim zubima, bez neke značajnije ortodontske anomalije, upravo ovakva podjela posla između zuba obezbjeđuje njihovu skladnu i neometanu funkciju.
Problemi se javljaju kada dođe do nekog odstupanja koje onemogućuje skladno raspoređivanje sila. Uzrok tome mogu biti ortodontske anomalije, protetska nadoknada ili restauracija (plomba) na pojedinom zubu ili grupi zuba.
Nekad vrlo male promjene oblika i položaja zuba mogu promijeniti distribuciju opterećenja tako da pojedini zubi postaju opterećeni silama koje im ne odgovaraju npr. bočni zubi postaju opterećeni kosim silama ili prednji zubi silama velikih iznosa. Na taj način nastaje okluzijska trauma koja se manifestuje osjetljivošću zuba na pritisak.
Karakteristično je da se osjetljivost smanjuje tokom mirovanja (npr. spavanja), a pojačava prilikom žvakanja. Manja okluzijska trauma uzrokuje samo blagu bol i nelagodu, ali izraženija može dovesti do oštećenja zuba i njihovih potpornih struktura.
Kako bi se okluzijska trauma spriječila, potrebno je zube dovesti u položaj koji će im omogućiti skladno i ravnomjerno prihvaćanje sila. Minimalnim korekcijama oblika protetskih nadoknada ili restauracija može se ponovno postići fiziološki prijenos sila i izbjeći okluzijska trauma. U slučaju da je trauma uzrokovana nepravilnim položajem zuba, potrebno je anomaliju ispraviti ortodontskom terapijom.
