Osim žućkaste boje sluznice u ikteričnoj fazi bolesti, ne postoje specifične promjene koje se odražavaju na zdravlje usne šupljine, a da su posljedica hepatitisa. Međutim, hepatitis može uticati na stanje i pojavnosti nekih drugih patoloških promjena u ustima.
Kod osoba s hepatitisom i znatnijim oštećenjem jetre može doći do poremećaja u stvaranju faktora zgrušavanja krvi, abnormalne polimerizacije fibrina, pojačane fibrinolize te do trombocitopenije, a to sve može rezultirati abnormalnim krvarenjem zbog poremećaja zgrušavanja krvi. O tome stomatolog treba voditi računa planira li izvoditi zahvat kod kojeg se očekuje pojačano krvarenje (npr. vađenje zuba te operativni oralno-hirurški zahvati). Stoga, prije samog zahvata treba odrediti protrombinsko vrijeme i vrijeme zgrušavanja. Cijeljenje rana koje nastanu nakon stomatološkog zahvata može biti otežano i postoji opasnost od infekcije.
Hronični virusni hepatitis povećava rizik od pojave hepatocelularnog karcinoma, čije se metastaze mogu pronaći i u usnoj šupljini. Oralne metastaze izgledaju kao hemoragične, ekspandirajuće pojave smještene u području pretkutnjaka ili uzlazne grane donje čeljusti.
Dvije najčešće spominjane manifestacije infekcije hepatitis C virusom su lichen ruber planus i sijaloadenitis koji najprije zahvaćaju oralno područje.
Lichen ruber planus je hronična mukokutana autoimuna bolest koja se u ustima očituje patološkim lezijama u nivou sluznice usne šupljine.
Sijaloadenitis je upala žlijezde slinovnice koja se očituje poremećajem izlučivanja sline (smanjeno izlučivanje), što može dovesti do suhoće usta (xerostomia). Osim toga, kod oboljelih od hepatitisa C češće nego kod ostalih osoba moguće je pronaći limfom parotidne žlijezde slinovnice te oralni karcinom pločastih stanica.
