Ispitivanja su pokazala da se 70% ukupnog karijesa razvija upravo na griznim površinama bočnih zuba. Zbog toga je i značaj zalivanja fisura izuzetno veliki.
Fisura je linijsko udubljenje na okluzalnoj površini zuba (površina zuba koja sluzi za žvakanje). To je izuzetno uzan prostor, toliko uzan da u njega ne može da uđe vlakno četkice za zube, ali zato mogu ostaci hrane i bakterije. Zubni kvar odatle najčešće i počinje.
Fisure su najslabije mineralizovani dijelovi zubne gleđi i zato je to najneotporniji dio zuba.
Postupak je apsolutno bezbolan, tako da ga djeca lako prihvataju i dobar je uvod za neke obimnije intervencije na dječijim zubima.
Postoji više vrsta materijala za zalivanje fisura, ali u osnovi sve su to neke vrste smola slične plombama koje čvrsto prijanjaju za gleđ i tu se uspješno zadržavaju više godina. Na taj način oni onemogućavaju ulazak i zadržavanje bakterija u tom uskom prostoru i tako smanjuju mogućnost kvara i do 70%.
Ovi zalivači fisura su obično bijelo obojeni da bi pacijenti mogli kod kuće da provjeravaju da li oni i dalje stoje na svom mjestu.Stomatolog treba u početku barem jednom u 6 mjeseci da izvrši kontrolu zalivenih fisura.
U savremenoj stomatologiji, kao dokazana preventivna mjera, primjenjuje se zalivanje -lakiranje fisura na svim zdravim kutnjacima (molari) i pretkutnjacima (premolarima) kako mliječnim, tako i stalnim.
Ponekad se zaliva i početni karijes u fisurama, jer su istraživanja pokazala da u tom slučaju dolazi do potpune remineralizacije tj. data je šansa organizmu da se sam izbori sa karioznim procesom. U tome posebno mogu da pomognu savremeni materijali na bazi glas – jonomera.
Postupak:
Zub se prvo očisti nekom profesionalnom pastom, osuši, premaže 37% fosfornom kiselinom, nanese se zalivač i prosvjetli, zatim se provjeri zagriz (ukloni se višak ako je potrebno) i to mjesto ispolira.
IZVOR: stomatologija.info
