Prednosti dojenja odavno su nam već poznate, a kako ovaj vid ishrane utiče na oralno zdravlje bebe otkriva nam dr sc. med. Nataša Pejčić.
Opšte je poznato da dojenje pozitivno utiče kako na majku, tako i na bebu. Dojenjem djeca dobijaju izvrstan imunitet, zadovoljavaju nutritivne potrebe, takođe ostvaruju prisniju vezu sa majkom. Ova vrsta sigurnosti koja se između majke i djeteta ostvaruje dojenjem, kasnije doprinosi da djeca koja su dojena imaju bolje kognitivne sposobnosti, imaju veći stepen samopouzdanja i sigurnosti.
Dojenje doprinosi pravilnom rastu i razvoju vilica. Za pravilan razvoj neophodno je da dojenje traje minimum šest mjeseci. Kraće dojenje od šest mjeseci ili odsustvo dojenja, dovodi do češćih pojava ortodontskih anomalija. Nova istraživanja ukazuju na to da prolongirano dojenje nije povezano sa razvojem karijesa kod djece. Tako danas i dječiji stomatolozi ohrabruju majke, da doje svoju djecu. Međutim, ono što može doprinijeti razvoju karijesa je često dojenje tokom noći i učestalo hranjenje na flašicu, pogotovo zaslađenim napicima. Šta je to optimalna dužina dojenja je tema oko koje se i dalje veoma polemiše. Ono u čemu se svi slažu je da dojenje treba da traje minimum šest mjeseci. Ranije se smatralo da je poželjno dijete dojiti do oko godinu dana, dok su danas te preporuke pomjerene, pa se savjetuje dojenje djece do oko dvije godine, naravno uz adekvatnu primjenu i uvođenje i druge hrane neophodne za rast i razvoj djece.
Izvor: yumama.com.
