Gingivalni apsces je krajnja posljedica zanemarenog gingivitisa. Kod gingivitisa se u džepovima između oteklih desni i osnove zuba nakuplja naslaga (plak) i tvrda tvar zvana kamenac. Naslaga (plak) sadrži bakterije koje s vremenom prodru u kost što okružuje i učvršćuje zub, pa koštano ležište bude toliko erodirano da se zub počinje klimati.
Džepovi između desni i zuba postepeno se produbljuju. Naslaga (plak) u džepovima neugodnog je ukusa i zadaha. Napredovanjem bolesti zubi se olabave u ležištu i postanu klimavi, pa se kuckanjem po njima čuje mukao zvuk, a ne jasan, oštar zvuk kao kod čvrsto usađenih zuba. Postepeno se izlaže (otkriva) sve više i više cementa (osjetljivog tkiva koje pokriva korijen zuba). Od vruće, vrlo hladne ili slatke hrane cement boli. Ponekad se duboko u džepu stvara apsces koji progriza čeljust.
Odrasle osobe gube više zuba zbog ove bolesti nego zbog karijesa. Prema britanskim statistikama, dvije trećine osoba u dobi između 16 i 35 godina pate od ove bolesti u većoj ili manjoj mjeri. Učestalost je još veća među ljudima srednje dobi.
Napredovanje bolesti može se zaustaviti mnogo prije nego što ona poprimi velike razmjere, zato otiđite stomatologu ako zapazite neke od navedenih simptoma. Stomatolog će, kako bi utvrdio stepen bolesti, obično ocijeniti dubinu džepova, te rendgenskim snimanjem ustanoviti u kakvom je stanju kost u kojoj se zub ili zubi nalaze.
Liječenje
Samopomoć: držite se savjeta opšte higijene zuba i desni, te posebno pazite na desni i osnove zuba.
Stručna pomoć: ako je bolest u početnom stadiju, stomatolog će je moći suzbiti (pod uslovom da temeljno čistite zube) liječeći sve eventualne poremećaje zbog kojih dolazi do stvaranja i zadržavanja naslaga (plaka) na zubima.
Ako su džepovi vrlo duboki, biće potrebno drukčije liječenje, i to obično hirurški zahvat na desnima. Tako se npr. gingivektomijom, manjom operacijom koja se izvodi u stomatološkoj ambulanti ili klinici, odstranjuje dio desni kako bi se smanjila dubina džepova. Nakon gingivektomije desni se obično zaštićuju uljem od klinčića, cinkovim oksidom i vatom. Zaštitni sloj mora ostati na desnima jednu ili dvije sedmice sve dok desni ne zacijele. Međutim, i s tom zaštitom možete i dalje normalno jesti i piti. Neke postupke može poduzeti i stomatolog u svojoj ordinaciji.
Osjetljivi dijelovi zuba, koji su postali izloženi zbog stalnog čišćenja četkicom samo u jednom smjeru mogu se prekriti plastičnim materijalom koji se lijepi na zub kako bi se zaštitio cement. Vrlo osjetljivi cement može se prekriti i zaštitnim slojem fluoridnog laka, a stomatolog vam može preporučiti i pastu za zube kojom ćete postići isti cilj. Vrlo klimavi zubi mogu se učvrstiti periodontalnom udlagom – neprekinuta plastična ili zlatna podloga koja se proteže duž nekoliko zuba.
Izvor: zdravstveni.com
