Osnove akupunkture
Kineska medicina je kao i akupunktura začeta na istoku, a putem svile osim razmjene dobara došlo je i do razmjene intelektualnih spoznaja te su kineska saznanja prenesena u Europu. Tu nije stao razvoj akupunkture, već su otkriveni i novi oblici te terapijske tehnike. Riječ akupunktura dolazi od latinske riječi „acus“ što znači igla i „pungere“ ubadati. Taj izraz je prvi puta upotrijebio holandski doktor William Ten Rhyne u sedamnaestom vjeku. Danas se sve više primjenjuje aurikularna akupunktura (koja tretira isključivo tačke na uhu, te akupunktura šake. Akupunktura je terapeutska tehnika u kojoj se igle postavljaju u određene tačke na tijelu duž kanala (meridijana) kojima teče Qi (Chi). Chi se još naziva životnom energijom ili životnom snagom koja teče duž dvanaest meridijana. Šest njih nalaze se s prednje, a šest sa stražnje strane bliže površini tijela. Uz tih dvanaest meridijana postoje još i duboki meridijani koji se koriste u terapiji težih oboljenja. Danas je poznato više od hiljadu akupunkturnih tačaka, od kojih se mnoge nalaze izvan meridijana. Tanke, sterilne igle postavljaju se u akupunkturne tačke odmah ispod površine kože, u epidermis. Jednokratne igle su izrađene od nehrđajućeg čelika s bakrenim vrhom, a zlatne i srebrne igle sterilišemo. Igle se stimulišu grijanjem, brzim okretanjem ili hlađenjem i na taj način se postiže izjednačavanje energije. Akupunkturom se ne može postići čudotvorno izlječenje, njome se liječi funkcijsko-fiziološki poremećaj ali ne i uništeno tkivo. Akupresura se najčešće koristi kao uspješna tehnika za samopomoć kod oslobađanja napetosti. Koristi iste tačke duž meridijana kao akupunktura, s osnovnom razlikom u terapeutskom sredstvu. Umjesto igle, kod nje se terapeutski učinak postiže blagim pritiskom šake ili čak stopala u nekim tehnikama. Pri provođenju akupresure važno se pridržavati sljedećih preporuka:
- Ne preporučuje se tretirati trudnice u prvom tromjesečju trudnoće
- Kraća vremenska primjena i nježnija masaža kod dijabetičara, zbog veće vjerojatnoće nastanka modrice
- Na novorođenčadi primjenjivati samo tehniku nježnog glađenja određenih tačaka u trajanju od 5 minuta
- Nikada ne masirati upaljene i ozljeđene dijelove kože
- Tokom rada sa starijima i nemoćnima uvijek koristiti nježan pritisak i kraće tretmane
- Osobe na invazivnoj medicinskoj terapiji (hemoterapija itd.) moraju se savjetovati s doktorom prije korištenja alternativnih metoda liječenja
Kako u akupunkturi postoje različiti načini izjednačavanja energije (disperzija, toniranje), tako akupresura razlikuje šest osnovnih zahvata.
- An (stiskanje jagodicom prsta ili noktom)
- Mo (povlačenje gornjim ili donjim dijelom dlana)
- Tui (guranje jednim ili s više prstiju ili korjenom dlana)
- Na (štipanje ili gnječenje)
- Rou (ribanje odnosno frikcija)
- Yao (kruženje, pasivni pokreti-najčešće pacijentovog zgloba
Akupunktura u stomatologiji
Primjena akupunkture u medicini i stomatologiji može biti od velike pomoći i većinom se koristi kao dodatna metoda. Kineska medicina smatra da sve što prolazi kroz meridijane utiče na glavne organske sisteme. Zanimljivo je što svi osnovni meridijani prolaze kroz zube. Fokus u ustima može biti uzrok redukovanog napajanja energijom ostalih organskih sistema. Na taj način mogao bi se objasniti uticaj zuba na udaljene organe. Prema BDAS (British Dental Acupuncture Society) akupunkturom možemo tretirati: parezu facijalisa, neuralgiju trigeminusa, temporomandibularnu disfunkciju i bruksizam, mišićni spazam, migrene i hronične glavobolje uzrokovane stresom, rinitis i sinusitis, dentalnu anksioznost, refleks na povraćanje, promjenu osjeta okusa i osjećaj pečenja u ustima, rekurentni aftozni stomatitis, kserostomiju, postoperativnu bol, Sjögrenov sindrom. Primjena u stomatologiji odnosi se prvenstveno na postizanje bezbolnosti i to je osnovni razlog odlučivanja pacijenta za taj oblik terapije. To ne znači da se akupunktura najčešće koristi kao alternativno anestetsko sredstvo. Ipak, istraživački radovi o anesteziji akupunkturom u stomatologiji su podjeljeni, tako da postoji približno jednak broj uspješnih i neuspješnih zahvata. Najveći uspjeh postignut je kod temporomandibularnih disfunkcija kao i u terapiji bruksizma. Sudeći po malom broju kvalitetnih istraživačkih radova, kratkoročno akupunktura postiže bolje rezultate od terapije udlagom, a dugoročno nakon 12 mjeseci nije bilo statistički značajnih razlika između ta dva oblika terapije.
Velik uspjeh postignut je u terapiji neuralgije trigeminusa i klijenuti ličnoga živca. Terapijski postupak uključuje više posjeta. Izbor akupunkturnih tačaka, kao i njihov broj zavise o kliničkoj slici. Jedno takvo istraživanje o liječenju slabosti ličnog živca provela je profesorica Vida Demarin sa suradnicima 2004. godine. Rezultati liječenja akupunkturom pokazali su kraće vremensko razdoblje liječenja i veći postotak potpuno izliječenih bolesnika u poređenju sa liječenjem lijekovima i fizikalnom terapijom. Pozitivni učinci postignuti su i kod liječenja kserostomije, pogotovo nakon radioterapije glave i vrata. Radioterapija uzrokuje upalne, degenerativne i vaskularne promjene salivarnih žlijezda na staničnom nivou. Postignut je značajan uspjeh u kvaliteti života tih pacijenata, a kao terapija primjenjivana je najčešče aurikularna akupunktura. Akupunkturom se može suzbiti refleks na povraćanje prilikom uzimanja otiska. To se postiže stimulacijom akupunkturne tačke PC6 s unutrašnje strane podlaktice, 3 cm iznad ručnog zgloba. Ona je praktično rješenje u oslobađanju od stresa, a posebno je popularna u uklanjanju dentalne anksioznosti. Osim akupunkturom, dentalnu anksioznost moguće je redukovati i samim razgovorom. Potrebno je saznati od pacijenta što ga najviše zabrinjava (strah od boli, zvuk bušilice…). Prije stomatološkog zahvata preporučuje se smanjiti unos kofeina i povećati konzumaciju proteina. Tokom posjeta doktor treba obratiti pažnju na disanje pacijenta i uputiti ga da radi kratke pauze između udisaja i izdisaja. U terapiji akutnih anksioznosti preporučuje se aurikularna akupunktura. Ne postoji mnogo objavljenih istraživačkih radova o učinku akupunkture u stomatologiji. Pretraga literature između 1966. i 1996. pokazala je 74 rada. Od 74 ocijenjeno je 48, od kojih je samo njih 15 zadovoljilo metodološke kriterije (postojanje kontrolne skupine, nasumičan odabir pacijenata, praćenje podataka i provedeno slijepo testiranje s istraživačem ili terapeutom i/ili pacijentom). Od provedenih studija njih 11 od 15 govore u korist akupunkture i pokazuju veću učinkovitost terapijskog postupka od placeba (lažne akupunkture). Četiri studije nisu pokazale nikakav učinak. To je važno, jer se kod mnogih zapadnih doktora javila sumnja da je akupunktura rezultat placebo efekta. Posebno je tome doprinosila činjenica o nejasnom mehanizmu djelovanja. Te studije su pokazale jednake ili bolje rezultate od konvecionalnih terapijskih postupaka, pri čemu je veći standard istraživanja dao pozitivne rezultate u korist akupunkture. Najčešći zaključak radova je potreba uvođenja akupunkture kao razumne alternative ili dodatne terapije u stomatološko liječenje.
Izvor: Sonda
