Zubi i meka tkiva prolaze fiziološke promjene povezane sa starenjem, a tokom života se dodatno javljaju i akumuliraju razne patološke promjene. Neke se od njih mogu sanirati stomatološkim liječenjem, dok se neke mogu tretirati tek djelimično ili se liječenjem samo ublažavaju simptomi.
Zubi se tokom vremena postupno troše. Tako je kod starijih ljudi sloj cakline stanjen, a njena površina može biti nepravilna ili ispucala. Istrošenost zuba najjasnije je vidljiva na sjekutićima čiji bridovi mogu biti skraćeni za nekoliko milimetara, sa žućkastim prosijavanjem. Kad se caklina potpuno potroši, na bridovima sjekutića može se uočiti žuto-smeđa dentinska jezgra. Iako je ogoljeli dentin kod mlađih ljudi osjetljiv na toplinske, hemijske i mehaničke podražaje. Kod starijih ljudi se dentinski tubulusi zatvaraju i osjetljivost nestaje. U caklini se često nalaze pukotine koje su posljedica raznih funkcijskih opterećenja kojima su zubi bili izloženi tokom života. Najčešće nastaju kod ljudi s jakom žvačnom muskulaturom, koji žvaču tvrdu hranu ili ljudi kod kojih je zbog ortodontskih anomalija poremećen prijenos i raspodjela sila na zube. Pojava takvih pukotina u starijoj dobi je normalna i bez simptoma, a terapija nije potreba.
Starenjem zubi postaju sve tamniji. Više je uzroka promjene boje, a jedan od njih je trošenje zuba. Trošenjem se sloj cakline stanjuje pa žućkasta boja dentina postaje sve vidljivija. Takođe na tvrda zubna tkiva se tokom života talože različiti obojeni spojevi iz hrane i pića koji doprinose tamnjenju zubi. I sam dentin doživljava strukturne promjene odlaganjem dodatnih količina dentina koje se događa tokom cijelog života, tubulusi postaju sve tanji, a dentin sve gušći i intenzivnije obojen.
Starenjem i pojavom parodontnih bolesti dolazi do povlačenja gingive od nivoa zubnog vrata u smjeru korijena. Parodontna bolest uzrokuje gubitak kosti i tako ubrzava povlačenje gingive tako se stvara osjećaj da se zubi produžavaju. Kod starijih ljudi se “produživanje zuba“ može pojaviti i bez parodontne bolesti. Povlačenjem gingive dolazi do izlaganja zubnih korjenova. Kako korijenu nedostaje zaštitni omotač od cakline ovaj dio zuba postaje podložan razvoju karijesa. Uz to je osjetljiv na grubo četkanje kojim se mogu uzrokovati defekti na izloženim korijenima. Stoga je kod pojave „produživanja zuba“ potrebno provoditi temeljnu oralnu higijenu , a istovremeno izbjegavati tvrde zubne četkice i grubo četkanje kako se izloženi korjenovi ne bi oštetili.
Hronični karijes je česta pojava kod starijih osoba. Za ovu vrstu karijesa karakteristično je znatno sporije napredovanje od akutnog karijesa koji se uobičajeno javlja u mlađoj i srednjoj životnoj dobi. Naime, kod starijih su osoba dentinski tubulusi znatno uži, a dentin je manje propustan. Stoga je prodor bakterija u dubinu dentina znatno otežan, a često može biti i zaustavljen. Hronični karijes se očituje kao smeđe i crne mrlje na zubu i najčešće ne pokazuje simptome. Zbog sporog napredovanja vrlo rijetko ugrožava zubnu pulpu.
