Karijes bočice je infektivna bakterijska bolest koju je možda najjednostavnije definisati kao svaki karijes koji se pojavljuje u prve tri godine djetetova života, a koji se uz zdravu prehranu, pravilan ritam hranjenja te primjerenu oralnu higijenu u djeteta te dobi najčešće neće razviti, pogotovo ne u razmjerama karakterističnim za karijes bočice. Ne uoči li se dovoljno rano, taj oblik karijesa može ostaviti trajne posljedice. Osim toga, uništeni i nefunkcionalni zubi mogu imati štetan uticaj na psihofizički razvoj djeteta, jer se dijete zbog ružnih zuba može osjećati manje vrijednim u poređenju sa svojim vršnjacima. Uz to, takvi zubi onemogućuju normalnu probavu, jer je hranu teže usitnjavati. Nerijetko, zbog nepostojanja kruna prednjih gornjih zuba, govor djeteta biva nerazgovijetan i nejasan.
Kako prepoznati karijes bočice?
Iako su to zubi na kojima inače karijes ne nastaje tako često, karijes bočice prvenstveno zahvaća gornje prednje zube i to u prvom redu njihove labijalne (vanjske), a potom i palatinalne (unutarnje) plohe. Oštećenja se u početku uglavnom pojavljuju uz vrat zuba, blizu zubnog mesa i to najprije kao manja demineralizovana područja mutno bijele boje, koja vrlo brzo mogu prijeći u prave karijesne lezije i obuhvatiti cijeli zub. Ako je obuhvaćen cijeli zub, govorimo o tzv. cirkularnom karijesu bočice. Kruna zuba koji je opsežno zahvaćen karijesom vrlo brzo biva u potpunosti razorena, pa od zuba preostaje samo korijen nerijetko poravnan u nivou zubnog mesa. Ostatak zuba poprima žutosmeđu boju koja estetski odudara od okolnih mliječnobijelih zuba.
Nakon što je karijes razorio gornje prednje sjekutiće, on se može proširiti na gornje očnjake, te na grizne plohe gornjih kutnjaka. Za razliku od gornjih zuba, donji su zubi rijetko zahvaćeni karijesom bočice, najvjerojatnije zbog toga što su bliže jeziku koji zajedno sa slinom s njih mehanički uklanja opasne ostatke hrane i zaslađenih tečnosti.
Kako izbjeći karijes bočice?
Iako je karijes najčešća hronična bolest u dječjoj dobi u potpunosti je moguće spriječiti. Da bi se izbjegao nastanak karijesa bočice, treba smanjiti konzumaciju rafinisanih ugljikohidrata te redukovati broj kariogenih bakterija u usnoj šupljini pravilnom prehranom i redovnom oralnom higijenom. Osim toga dobro je primjenjivati fluoride radi porasta otpornosti zuba na djelovanje kiselina nastalih metabolizmom bakterija. Fluoridima se mogu premazivati površine zuba, a poželjno je da ih sadrži i zubna pasta kojom dijete pere zube, s tim da roditelji trebaju kontrolisati koliko se zubne paste stavi na četkicu.
Osim ovih mjera postoji i nekoliko praktičnih preporuka za izbjegavanje nastanka karijesa bočice:
- izbjegavati konzumaciju mlijeka i zašećerenih napitaka pred spavanje
- ako dijete zaspe za vrijeme dojenja, treba ga odvojiti od prsa i staviti u krevet
- optimalno je prestati s dojenjem djeteta između 12. i 14. mjeseca života pod uslovom da cijelo to razdoblje kvaliteta i količina mlijeka zadovoljavaju prehrambene potrebe djeteta; prekid dojenja trebao bi uslijediti čim je dijete sposobno piti iz šalice
- ne davati djetetu bočicu i ne dopustiti mu da šeta okolo s bočicom u ustima, nego ga navikavati da pije iz šalice
- što ranije početi smanjivati udio tečnosti, a povećavati udio krute hrane u svakodnevnoj prehrani (po preporuci nekih stomatologa već u dobi od 6 mjeseci, odnosno čim se pojave zubi)
- da bi se smanjio broj kariogenih bakterija u ustima, poželjno je još i prije nego što niknu prvi zubi jedanput na dan (pred spavanje) usta djeteta mehanički očistiti od ostataka hrane čistom gazom
- početi sa četkanjem zubi čim se pojave prvi zubi te djetetu svakodnevno održavati higijenu usta i zubi, sve dok ono ne bude samo sposobno za to
- dovesti dijete stomatologu čim se u ustima pojave prvi zubi, a najkasnije do prve godine života, jer tada ako i postoje kvarovi na zubima, oni nisu jako uznapredovali i moguće ih je lako sanirati.
Izvor: zdravzivot.hr
