Dentinska preosjetljivost (preosjetljivost zuba) je patološko, veoma bolno i često stanje u stomatologiji. Naime, kad je dentin otkriven, odnosno kad je uklonjen sloj cakline, preosjetljivost se subjektivno defineše kao nagla bol izazvana vanjskom iritacijom. Receptore za bol pobuđuju tri različite vrste podražaja, mehanički, toplinski i hemijski.
Naime, dentin je preosjetljiv zbog njegovog otkrivanja i otvaranja dentinskih kanala. Često se kao razlog preosjetljivosti dentina navodi nepravilno, neprimjereno četkanje zuba, što vodi u nastanak klinastih defekata, zatim različita oboljenja parodonta, erozije, abrazije, plaka, ponovljene kiretaže i hirurški zahvati, kao i sam proces starenja. Ne smije se zaboraviti ni gingivalna recesija (povlačenje zubnog mesa).
Čak 75 – 95 posto parodontoloških pacijenata pati od dentinske preosjetljivosti.
Dentinska preosjetljivost zahvata sve starosne skupine, i taj problem se u prosjeku javlja u 40 posto odraslih osoba. Međutim, i pored tako visokog postotka, malo ljudi potraži profesionalnu pomoć kod svog stomatologa. Što se tiče dobi, utvrđeno je da je taj problem najviše zastupljen između 30 i 40 godina, s tim da učestalost raste sa starenjem,a žene su češće zahvaćene od muškaraca.
Predisponirani zubi su očnjaci i prvi pretkutnjaci, zatim incizivi (sjekutići) i drugi pretkutnjaci, te na kraju kutnjaci. Zanimljivo je da je pojava preosjetljivosti u obrnuto proporcionalnom odnosu sa plak indeksom, što jasno upućuje na povezanost s četkanjem zuba. S obzirom na to da je dokazano kako je oralna higijena na nešto višem stepenu kod ženskog pola, očigledno je zašto je kod žena taj problem i više zastupljen. Međutim, jedino što ostaje paradoks jeste činjenica da je lijeva strana češće zahvaćena, nezavisno o tome je li osoba dešnjak ili ljevak.
Terapijski postupci u slučaju dentinske preosjetljivosti mogu se podijeliti na reverzibilne i ireverzibilne. Preosjetljivost dentina može se smanjiti prirodnim postupcima, npr. raznim pastama za desenzibilizaciju te fluoridnim gelovima i otopinama. A u kliničkoj praksi često se koriste i adhezivi, koji polimerizacijom stvaraju zaštitnu barijeru u području eksponiranog dentina. Međutim, glavni je nedostatak toga što ih pacijent već nakon nekoliko dana četkanjem ukloni.
Kod većih oštećenja u obzir dolazi restorativni zahvat kompozitnim materijalima. Drugim riječima, nastali defekt na zubu, gdje se javljaju bolne senzacije, prekrije se klasičnom kompozitnim ispunom (plombom) i tako se bol velikim dijelom ublaži ili čak potpuno nestane.
Hirurške korekcije su indikativne u slučaju gingivalne recesije kao uzroka, a sastoje se u prekrivanju korijena transplatatom vezivnog tkiva. Ali, prekrivanje korijena nije 100 posto uspješno u suzbijanju dentinske preosjetljivosti, pa “preostalu” preosjetljivost često treba tretirati nekim od reverzibilnih terapijskih postupaka. Pacijentu, naime, treba skrenuti pažnju na to da je potrebna visok nivo oralne higijene kako bi se spriječilo nastajanje plaka, koji može prouzrokovati komplikacije s parodontom i tako pridonijeti povlačenju zubnog mesa. Zato bi promjena pacijentovih navika i isključivanje faktora koji prozrokuju osjetljivost zuba trebali biti od primarnog značenja.
Šta vi možete da uradite kod kuće?
- Prilikom pranja zuba ne vršite veliki pritisak četkicom.
- Koristite pastu za osjetljive zube
- Koristite kvalitetnu četkicu sa mekim vlaknima
- Izbjegavajte konzumiranje kisele hrane i gaziranih pića u velikim količinama.
