Mnogi su skloni vjerovati da je oralno zdravlje vegetarijanaca bolje od oralnog zdravlja nevegetarijanaca. To je zbog toga što se za vegetarijance smatra osobama koje svome zdravlju i prehrani posvećuju posebnu pažnju, pa se zato očekuje i da imaju bolje oralno zdravlje. Osim toga, na jelovniku vegetarijanaca nalazi se malo šećera, odnosno kariogene hrane, a mnogo prirodnih namirnica koje uključuju dosta voća i povrća. Smatra se da sirovo voće i povrće, poput jabuka, krušaka, mrkve, repe i sl., prilikom žvakanja masiraju desni i čiste zube te time djeluju kao prirodna zubna četkica, smanjujući karijes. Iako su sve ove pretpostavke više-manje tačne, nije uvijek ispravno misliti da imaju isključivo blagotvorno djelovanje na zdravlje zuba i usne šupljine.
Naime, prirodne namirnice i vlakna manje su važne u smanjenju rizika za nastanak karijesa u poređenju s opasnosti koja se krije od ljepljivih, rafiniranih ugljikohidrata visokog kariogenog potencijala i kiselog okruženja u usnoj šupljini. Kod pojedinih vegetarijanskih obrazaca prehrane, postoji učestala konzumacija kiselog voća (npr. limun, narandža, grejp), sokova i drugih namirnica koje mogu izazvati eroziju zubne cakline.
Učestalom i dugotrajnom konzumacijom hrane koja zakiseljuje usnu šupljinu, odnosno snižava njezinu pH vrijednost, ostvaruje se kratkotrajan i dugotrajan štetni učinak. Kratkotrajna šteta ogleda se u trenutnoj demineralizaciji površinskih slojeva cakline nakon konzumacije kisele hrane. Tako demineralizovana caklina ima smanjenu mehaničku otpornost, pa ako se u istom obroku kombinuje kisela hrana ili piće sa tvrdom hranom (npr. orašasti plodovi) dolazi do ubrzanog i pojačanog trošenja cakline. Ovaj efekat može biti dodatno pojačan ako se u roku 30 do 60 minuta nakon ovakvog obroka operu zubi četkicom za zube.
Dugotrajni štetni efekat je vidljiv u trajnom zakiseljenju usne šupljine, pa su zubi stalno uronjeni u kiseli medij. Takvo okruženje dodatno demineralizuje caklinu i uništava je sloj po sloj, sve do dentina. Izlaganjem dentina i ogoljenjem zubnih vratova, zubi postaju osjetljivi na temperaturne promjene, pa su moguće bolne reakcije na tople ili hladne nadražaje. S obzirom da se caklinsko tkivo ne može regenerisati, a izloženi dentin može biti vrlo osjetljiv i bolan, potrebno je potražiti stomatološku pomoć kako bi se umanjile reakcije preosjetljivosti.
Posebno je za dentalno zdravlje u prehrani vegetarijanaca opasno sušeno voće. Sušeno voće, kao i pojedine vrste orašastih plodova, koji se nakon usitnjavanja žvakanjem lijepe za zube i teško odstranjuju fiziološkim ispiranjem slinom imaju veliki kariogeni potencijal. Njihovim nakupljanjem i zadržavanjem na plohama zuba stvara se zubni plak. Ispod zubnog plaka dolazi do demineralizacije tvrdih zubnih tkiva i nastanka karijesa. Plak se najviše nakuplja, a karijes najviše razvija na onim dijelovima zuba koji su teže dostupni čišćenju, kao što je prostor između zuba, prostor oko protetskih nadogradnji i sl.
U porodicama, gdje se djeca od malih nogu usmjeruju da praktikuju vegetarijanstvo ne smije se smetnuti s uma da vrlo lako može doći do manjka proteina, kalcija, cinka, željeza te vitamina D i B12. Kako su te tvari bitne za pravilan rast i razvoj organizma, uključujući zube, potrebno je djeci omogućiti konzumaciju odgovarajućih zamjenskih namirnica kako bi se taj nedostatak nadoknadio. Propusti li se to učiniti, pojedini su istraživači utvrdili da u području usne šupljine može doći do poremećaja u razvoju zuba (cakline). Ti se poremećaji mogu manifestovati kao ortodontske anomalije, odnosno kao hipoplastični defekti cakline.
Prema tome, oralno zdravlje vegetarijanaca uglavnom se ne razlikuje od oralnog zdravlja nevegetarijanaca. Posebnu brigu treba voditi samo ako u prehrani prevladavaju kisele namirnice koje bi mogle izazvati eroziju cakline i/ili kariogena hrana koja povećava mogućnost razvoja zubnog karijesa.
Izvor: zdrav-zivot.hr
