Home / Slobodno vrijeme / Sunce – prijatelj ili neprijatelj?

Sunce – prijatelj ili neprijatelj?

U posljednje vrijeme nas neprestano bombarduju upozorenjima o štetnom djelovanju sunca na naše zdravlje (ozonske rupe, karcinogeneza, preuranjeno starenje), ali potrebno je istaći i mnoge pozitivne efekte.

Veoma je važan uticaj sunca na naš organizam i zdravlje. Dobro je poznat uticaj sunčeve svjetlosti na nastanak aktivnog oblika vitamina D u našoj koži, važnog u spriječavanju nastanka rahitisa i osteoporoze. Takođe, odavno je potvrđen uticaj na naš imuni sistem i germicidni učinak na mnoge mikroogranizme. Ipak, racionalno i odgovorno ponašanje na suncu, uz pravilnu zaštitu, uslov je da nam sunce bude saveznik u svakodnevnom životu.

Za sve pozitivne efekte dovoljne su umjerene količine sunčevih zraka. U suprotnom je naš organizam, najviše naša koža, izložen neželjenim uticajima sunčevog zračenja, i to najviše zracima ultraljubičastog spektra (UV). Samo deset posto sunčevog spektra čine UV zraci, koji su biološki i najaktivniji. Sunce emituje UVA, UVB i UVC zračenje. UVC zrake, biološki najopasnije, na sreću, apsorbuje ozonski sloj naše atmosfere, a UVB i UVA zraci prodiru do Zemljine površine pa tako i do našeg tijela. U koži UVB zraci prodiru u površinski sloj epidermis i uzrokuju opekotine. UVA zraci prodiru dublje u kožu, u dermis, ali zbog niže energije uzrokuju pigmentaciju kože, a tek pri dužoj izloženosti i opekotine. Stalna izloženost UVA zračenju rezultuje preuranjenim starenjem kože, oštećenjem i zloćudnom transformacijom odnosno tumorom kože – uključujući i melanom. Naša koža ima mnogo mehanizama odbrane od UV zračenja. Pigmentacija je rezultat sinteze pigmenta melanina u melanocitim, što podstiče rascjep i apsorpciju energije UV zračenja i tako je ublažuje. Zadebljanje gornjeg sloja epidermisa, rožnatog sloja, smanjuje prodor UV zraka i još je jedan mehanizam samoobrane kože od UV zračenja. Pod uticajem zračenja ćelije tog sloja stvaraju “zaštitni filter“, urokaninsku kiselinu, koja u svojoj aktivnoj cis-formi apsorbuje i odvodi energiju zračenja. Takođe, aktiviranje sopstvenih antioksidanasa, poput tokoferola, askorbinske kiseline, beta-karotena, umanjuje štetno djelovanje slobodnih radikala. Iako UV zračenje oštećuje genetski materijal (DNK) ćelija kože, reparacijski mehanizmi mogu ukloniti oštećena mesta DNK u ćeliji i zamijeniti ih neoštećenim DNK. Ako je koža previše izložena UV zračenju, mehanizmi obnove postaju preopterećeni i nastaju hronična oštećenja. Rezultati su solarna elastoza, prekanceroza i tumor kože.

Nažalost, za razvoj sopstvenog mehanizama odbrane potrebne su od dve do četiri nedjelje. Sa druge strane, moderan način života, kratko i intenzivno izlaganje UV zračenju tokom godišnjeg odmora, bavljenje sportom i boravak na otvorenom između 10 i 15 sati uglavnom nadjačavaju obrambene mehanizme i uzrokuju akutno, a sa vremenom i hronično oštećenje kože. Opekotine od sunca, kako smo spomenuli, su akutni štetni efekti UV zračenja. Uglavnom su rezultat djelovanja UVB zraka, čija je talasna dužina između 295 i 315 nm. Vrijeme nastanka i intenzitet variraju u zavisnosti od ličnog fototipa, dužine izloženosti, vremenskih uslova i fotozaštite. Uz to, voda, snijeg i pjesak pojačavaju efekt refleksije. Brojna su istraživanja dokazala povećan rizik za nastanak melanoma, najzloćudnijeg tumora kože, kod ljudi koji su dugo bili izloženi UV zračenju bez zaštite ili su prije 18. godine više puta imali opekotine. Upravo je iz tog razloga poraslo interesovanje za zaštitu djece i omladine. Današnji su stavovi da djjecu do šestog meseca života (prema strožim kriterijumima i do godine starosti) ne treba izlagati UV zračenju. Nakon toga treba izbjegavati izlaganje između 10 i 15 sati, nositi odgovarajuću mehaničku zaštitu (odjeću, kape, obuću, sunčane naočare) i primjenjivati sredstva sa zaštitnim faktorima UVA i UVB namjenjena dječijoj koži. Odrasli treba da usklade zaštitne faktore sa tipom kože. Dugotrajno izlaganje UVA zracima (talasne dužine 315-380 nm) odgovorno je za fotostarenje kože. Danas, kad živimo u svijetu u kojem je mladalački izgled jedan od važnih imperativa, pretjerano izlaganje suncu bez primjerene zaštite i uživanje u vještačkim izvorima UV zračenja (solarijima) trebalo bi da budu prošlost. Koža pamti. Kumulativni uticaj UV zračenja ima važnu ulogu u razvoju tumora kože kojih je sve više u svijetu, pa i kod nas.

Osnovna pravila za odgovorno ponašanje na suncu

Pravilo sjenke jednostavna je metoda koja nas, zavisno od godišnjeg doba, upozorava na razdoblja kad treba izbjegavati duži boravak na otvorenom. To nam pravilo govori da čak i osjetljivi ljudi, svijetle kože, mogu boraviti na otvorenom bez straha od opekotina ako je čovjekova senka na zemlji veća od čoveka. Suprotno tome, ako je sjjenka na zemlji manja od čoveka, treba se skloniti sa sunca ili primjeniti svu zaštitu. To uključuje odjeću dugih rukava i nogavica, šešira za glavu, boravak u hladu, naočare sa UVA i UVB filterima i kreme sa zaštitnim faktorima.

Često se pitamo kako odabrati pravi preparat sa zaštitnim faktorom i koliki nam faktor zaista treba. Jasno je da preparat mora sadržati i UVB i UVA zaštitu. Prema normi COLIPA, standardu prihvaćenom u Evropi, SPF (sun protective factor) na proizvodu označava zaštitu od UVB zračenja. On govori koliko vremena možemo ostati na suncu prije razvoja eritema. Drugim rječima SPF 30 nas štiti od eritema pola sata. Ali tu treba napomenuti da se SPF faktor mjerio sa 2 ml sredstva na kvadratnom centimetru kože. To je više nego što obično nanosimo pa nam je i zaštita iz tog razloga manja. Kad je reč o UVA zaštiti i njenom kumulativnom djelovanju, prihvaćen je tzv. australijski standard (AS). Prema njemu proizvod za zaštitu od sunca treba da apsorbuje najmanje 90 posto UVA zračenja. Vrlo je često na proizvodima upozorenje da su proizvodi vodootporni. To je bitno jer voda propušta UV zrake pa nas takvi proizvodi štite i tokom boravka u vodi. Sa druge strane, trenje poput trljanja peškirom ili ležanja u ležaljci – odstranjuje zaštitno sredstvo pa ga treba redovno obnavljati. Osnovno je pravilo da sredstvo za zaštitu treba nanijeti pola sata prije izlaska na sunce i na svaka dva do tri sata skidati i nanositi novi sloj.

Uz odgovorno ponašanje, nema razloga da nam sunce ne ostane blizak prijatelj.

IZVOR: naturalwealth.rs

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

Scroll To Top