Obzirom da je stres, koji vozači svakodnevno proživljavaju u toku vožnje, čest uzrok neželjenih situacija u saobraćaju odlučili smo da se pozabavimo pitanjem – kako izbjeći stresne situacije koje nam svakodnevno kvare raspoloženje i ugrožavaju i našu i bezbjednost drugih učesinika u saobraćaju?
Kao prvo – uvijek postoji opcija „izbjegavanja situacije”. Dakle ukoliko znate kada su u vašem gradu najveće saobraćajne gužve i na kojim dionicama, možete se jednostavno odlučiti da idete zaobilaznim putem ili da krenete petnaest minuta ranije ili kasnije sa posla kući, po dijete u školu, itd. Kod svakog izbjegavanja, problem nastaje kada se osoba nađe nepredviđeno u situaciji koja joj izaziva stres. Naime, u životu nije moguće sve isplanirati i organizovati do poslijednjeg detalja pa tako ni trenutak kada se možete naći u saobraćajnoj gužvi. Kod osoba koje su sklone perfekcionizmu i detaljnom planiranju vremena i životnih aktivnosti veće su šanse za javljanje niskog praga tolerancije na frustraciju. Da ne bi dolazilo do sloma psihičkog aparata pod uticajem nepredviđenih sitacija bitno je znati i neke tehnike za opuštanje i relaksaciju, kao i načine adekvatnog ponašanja. Zapamtite da nije gužva ta koja vas čini nervoznim već vaš pogled na samu situaciju, a koji je proizvod vaših misli. Svaki čovjek različito doživljava različite situacije, te stresovi različito djeluju na pojedince. Za nekoga je vožnja stresnija u gradu nego ona na autoputu, neko ne podnosi gužve u saobraćaju, neko prespore a neko prebrze vozače.
Savladajte stresnu situaciju
Kao što smo već rekli jedno od bitnijih pravila kojeg se trebate pridržavati u stresnim sitacijama je da sebi postavite pitanja:
1. Mogu li riješiti situaciju? – Mogu (riješite, vodeći računa da ne izlažete opasnosti sebe i druge učesnike u saobraćaju).
2. Mogu li riješiti situaciju? – Ne mogu (zbog stvari koje ne možete promijeniti ne vrijedi se nervirati).
- Kada se već nađete u saobraćajnoj gužvi najbitnije je da se prvo smirite. Ne donosite ishitrene odluke pod uticajem ljutnje i bijesajer vam je u tim trenicuma slaba koncentracija, što može dovesti do mentalne blokade pa čak i do suženja svijesti. Prije svega duboko udahnite na nos nekoliko puta, te lagano izdahnite vazduh na usta dok god ne osjetite da ste smireniji.
- U automobilu uvijek možete imati cd sa laganom muzikom za opuštanje.
- Tek kada ste osjetili da ste smireni razmislite šta možete uraditi da pronađete izlaz iz situacije. Zapamtite da smireni vozači puno efikasnije rješavaju saobraćajne probleme i ostvaruju postavljene ciljeve.
- Kada se nađete u gužvi koju želite izbjeći po svaku cijenu zapitajte se:
1. Šta dobijam/gubim ako ishitreno odreagujem pod uticajem stresa i nanesem štetu sebi i drugima?
2. Šta dobijam/gubim ako sačekam da tenzija prođe i tek onda odreagujem?
3. Šta je najgore što može da mi se desi ako zakasnim petnaest minuta? Da li je to vrijedno reakcije koja dovodi u opasnost nečiji život?
4. Ako nisam u mogućnosti da kontrolišem situaciju šta mogu da kontrlišem? (Svoju reakciju na situaciju i emociju koju trenutno osjećam)! Trebate znati da emcoije nisu čudovište koje je zaposjelo vaš um već da su one samo odraz vašeg pogleda na datu stresnu situaciju. Dakle trebate znati da Vi kontrolišete svoje emocije a ne kontrolišu one Vas.
5. Šta želim postići današnjim sjedanjem u auto? To pitanje uvijek postavite prije nego što započnete vožnju. Tada će rezultat biti kvalitetniji jer ste svjesno i smireno došli do njega. Na taj način Vi upravljate stresom a ne stres Vama.
Živite život sa što manje stresa
Ukoliko primjetite da Vam svakodnevno iste situacije izazivaju stresne reakcije duži vremenski period – promijenite nešto u svom načinu življenja jer vas takav način života može dovesti do ozbiljnih psihičkih problema.
Ukoliko želite kontinuirano da se bavite smanjenjem stresa u vašem životu, a što se može odraziti na sve životne situacije pa tako i vožnju, probajte sljedeće :
- koristite tehnike vizualizacije, psihorelaksacije ili meditacije (20 min dnevno)
- živite zdravo
- obezbjedite sebi dovoljnu količinu sna
- pronađite fizičku aktivnost koja vas opušta i vaše misli usmjerava što dalje od svakodnevnih problema
- praktikujte vježbe disanja svakog dana
- podijelite svoje emocije i probleme sa bliskim osobama
Na kraju veoma bitno je da shvatite i razumijete da drugi ljudi nisu naučeni i vaspitani na isti način kao i Vi. Bijes, ljutnja i „čitanje lekcije” drugima u svrhu promjene njihovog ponašanja neće dovesti do željenog rezulata. Druge ljude i njihova ponašanja ne možemo mijenjati ali ono što možemo jeste promjena našeg ponašanja u svrhu rješavanja situacije. Ponašanje druge osobe u saobraćaju uveliko zavisi od nas samih. Razumjevanje i međusobna tolerancija stvar su kulture u vožnji. Ne reagujte burno na svaki propust druge osobe u saobraćaju, jer niko nije savršen pa ni Vi. Ne snalaze se svi isto u saobraćaju niti imaju isto iskustvo.
Olja Haneš, mag. psihologije i praktičar TA
